Vrijedna ikona Bogorodice Filermose do sada nije bila predstavljena na pravi način, pa će se u 2019. godini posebno obratiti pažnja na Umjetnički muzej gdje je ona smještena, ocijenila je dr Anastazija Miranović, direktorka Narodnog muzeja na Cetinju.
– Jedno takvo djelo sigurno zavređuje da je na svjetskoj listi Uneskove baštine. Menadžment Muzeja, kao ni ostali koji, da tako kažem, sudjeluju u ovoj priči, nije puno uradio na vizibilnosti i marketingu posjete ove ikone. Jer, gdje god se ona nalazila, u crkvi, u pećini ili u kapeli u muzeju, kao što je danas, to neće ništa značiti ukoliko zajedničkim snagama ne učinimo da ona bude dostupnija – rekla je Miranovićeva, na radnom doručku sa predstavnicima turističke privrede i medija koji je juče održan u Vladinom domu na Cetinju.
Cilj sastanka je bio da se prezentuju ostvareni rezultati, ali i najave planovi za predstojeću godinu.
Miranovićeva očekuje da posjeta bude veća i u ostalim jedinicama Muzeja, a čemu će, nada se, doprinijeti razvijanje ponude i povećanje broja vodiča. Najavila je i da se rade projekti za otvaranje boljih i kvalitetnijih suvenirnica, a u 2019. godini, kako je rekla, posebna pažnja će biti posvećena Istorijskom muzeju koji će dobiti novu stalnu postavku. Biće uređen enterijer te muzejske jedinice, a u Galeriji „Miodrag Dado Đurić” biće upriličena velika izložba posvećena Komunističkoj partiji.
– U muzejskim jedinicama i stručnim službama i u Narodnom muzeju radi više od 130 ljudi. Sama struktura Muzeja je vrlo kompleksna i zahtjevna i tu smo da odgovorimo našoj osnovnoj misiji, a ona je identitetska, edukativna i kuturno-turistička. Narodni muzej je primjer proizvoda kulturnog turizma, ali i on sam proizvodi kulturni turizam – rekla je Miranović. Od 1. januara do 1. decembra 2018. godine Narodni muzej Crne Gore na Cetinju je posjetilo 177.494 osoba, što je za 25.525 posjeta više nego prethodne godine.
– U odnosu na cijelu prošlu godinu to je povećanje broja gostiju od skoro 17 odsto – kazala je direktorka Miranović.
Od januara do decembra najveći broj posjeta 71.159 zabilježio je Dvor kralja Nikole, Biljarda 23.792, Reljef Crne Gore 16.897, Istorijski muzej 7.595, Umjetnički muzej 8.040 dok je Etnografski muzej koji nije radio do 16. jula kada je otvorena prva stalna postavka imao 3.488 posjeta. Njegoševu rodnu kuću posjetilo je 2.089 gostiju, Mauzolej 39.964, Galeriju „Miodrag Dado Đurić” 3.130, a galeriju „Atelje Dado” 1.340 posjetilaca.Z.P.

Državna komisija priprema izvještaj

Miranović nije željela da govori o reviziji muzejskih zbirki Narodnog muzeja Crne Gore istakavši da je upravo u toku sjednica Državne komisije za nadzor.
– Oni pripremaju svoj izvještaj koji će dostaviti Ministarstvu kulture, a oni nakon toga Vladi i nemam mandat da u ovom trenutku pričam o tome dok svoj stav ne iznese Državna komisija – rekla je Miranović.